Prije više od godine dana kad su svi mediji (dosadno, jednolično i bez komentara) počeli transferirati podatke o projektu Hrvatske autohtone kuhinje, zapitali smo se odmah o svrhovitosti takva projekta. U sumnji nije nas pokolebala ni šutnja većine kolega, jer smo kao i uvijek razmišljali svojom glavom. Naša duhovita (?) podbadanja u časopisu u vezi s projektom nisu doživjela nikakvu reakciju.

Zato smo prije nekog vremena upitali mjerodavne aktere projekta (Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru, Hrvatski kuharski savez) o trenutnoj situaciji u vezi s projektom. Onog vrhovnog dirigenta iz Ministarstva turizma više nema, pa ih nismo ni pitali.

PITANJE

Poštovani HGK (HOK, HKS),
Kako spremamo članak o hrvatskoj autohtonoj kuhinji, zanimalo bi nas da nam netko napiše u nekoliko rečenica o trenutnoj situaciji s projektom Hrvatska autohtona kuhinja (dosadašnji rezultati, uspjesi, problemi, predviđanja…).

ODGOVORI

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA (HGK),
24. travnja 2012.

Poštovani,

Zahvaljujemo se za Vaš upit o projektu „Hrvatska autohtona kuhinja“, kojeg je Ministarstvo turizma 2010. godine pokrenulo u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskim kuharskim savezom i s kojim se želi promovirati i unaprijediti hrvatska autohtona gastronomija.

Novim Pravilnikom o utvrđivanju posebnog standarda „Hrvatska autohtona kuhinja“, koji je stupio na snagu 09. lipnja 2011. godine, definirana su jela nacionalne gastronomske baštine. Kako bi jedan ugostiteljski objekt mogao dobiti oznaku posebnog standarda „Hrvatska autohtona kuhinja“, u svojoj ponudi mora imati najmanje 70% autohtonih jela (s Popisa od ukupno više od 500 hrvatskih tradicionalnih jela) poput prvog restorana „Stari fijaker 900“ u Zagrebu i prve konobe, zagrebački „Dvori Matanovi“.

Projekt je u ovom trenutku u fazi korekcija i unapređenja, a sve u cilju što kvalitetnije prezentacije i ovog vida ponude naše zemlje. Naime osnovni cilj projekta je potaknuti širenje nacionalne gastronomske ponude, autohtonih menua i korištenje izvornih domaćih namirnica. Namjera je uključiti što više ugostiteljskih objekata u ovaj projekt i ponuditi gostima gastronomske i tradicijske posebnosti naših krajeva. Nije svrha uniformiranje ugostiteljske ponude, već se želi svakome dopustiti vlastiti izričaj u skladu s okolinom u kojoj se nalazi.

Budući da provedena istraživanja pokazuju kako je gastronomija na četvrtom mjestu po motivu dolaska na odmor u Hrvatsku i s obzirom da turisti danas žele kušati izvorna jela i sve više traže autohtonost u odredištu, duboko vjerujemo da će se aktivnijim uključivanjem gastro kulture Hrvatske u promociju Hrvatske kao turističke destinacije, te kroz realizaciju ovog projekta postići uspjeh i povećati konkurentnost naše zemlje na svjetskom gastro tržištu.

U tom smislu je Hrvatska obrtnička komora sa članovima Povjerenstva (HGK, Ministarstvo turizma i Hrvatski kuharski savez) pripremila novu aplikaciju za potrebe projekta „Hrvatska autohtona kuhinja“. Aplikacija je zamišljena kao baza podataka jela iz Popisa gastronomske baštine, te za upis ugostiteljskih objekata koji su uključeni u ovaj projekt. Svako jelo definirano je normativom, opisom i načinom pripreme, te drugim relevantnim informacijama. U daljnjoj razradi ove aplikacije napraviti će se i web stranica kao marketinški alat za prezentaciju ovog projekta, a prvenstveno ponude ugostiteljskih objekata.

U planu je i animiranje i pomaganje onim ugostiteljskim objektima koji su spremni ovakve proizvode nuditi, kroz savjetovanja za njihove kadrove – rad na edukaciji kuhara u pripremi autohtonih specijaliteta, edukaciji konobara u prezentaciji jela i namirnica, te povezati ugostitelje s kvalitetnim proizvođačima hrane.

U ovom trenutku moramo konstatirati da projekt sa operativne strane glede dodjele novih oznaka posebnog standarda „Hrvatska autohtona kuhinja“ te glede izrade standardizirane ploče „Hrvatska autohtona kuhinja“ „miruje“.

Također su ugostitelji uputili na određene nedostatke Pravilnika o utvrđivanju posebnog standarda „Hrvatska autohtona kuhinja“. S tim u vezi HOK je u suradnji sa Ministarstvom turizma inicirala određene izmijene Pravilnika.

Koristimo priliku pozvati Vas i sve zainteresirane da nas ili Hrvatsku obrtničku komoru kontaktirate sa svojim idejama i prijedlozima kako bi pomogli u unapređenju projekta „Hrvatska autohtona kuhinja“ s ciljem pružanja ugostiteljima priliku za unapređenje poslovanja i potvrdu njihovom radu prije svega u njegovanju i poštovanju tradicije naše kulinarske baštine kao i poticaju i korištenju domaćih kvalitetnih namirnica malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA (HOK), 7. svibnja 2012.

Poštovani, vezano za vaš upit o trenutnoj situaciji projekta Hrvatska autohtona kuhinja dostavljamo sljedeću informaciju.

Projekt je u ovom trenutku u fazi korekcija i unapređenja, a sve u cilju što kvalitetnije prezentacije i ovog vida ponude naše zemlje. Naime, osnovni cilj projekta je potaknuti širenje nacionalne gastronomske ponude, autohtonih menua i korištenje izvornih domaćih namirnica. Namjera je uključiti što više ugostiteljskih objekata u ovaj projekt i ponuditi gostima gastronomske i tradicijske posebnosti naših krajeva. Nije svrha uniformiranje ugostiteljske ponude, već se želi svakome dopustiti vlastiti izričaj u skladu s okolinom u kojoj se nalazi.

Također, nadamo se većem poticanju plasmana lokalnih i kvalitetnih hrvatskih proizvoda-sirovina, uvažavajući svu aktualnu zakonsku regulativu i nužne sanitarne uvjete. Korištenje domaćih namirnica i proizvoda u turizmu smatramo prioritetom na kojem je potrebno kontinuirano raditi. U planu je animiranje i pomaganje onim ugostiteljskim objektima koji su spremni ovakve proizvode nuditi, kroz savjetovanja za njihove kadrove - rad na edukaciji kuhara u pripremi autohtonih specijaliteta, edukaciji konobara u prezentaciji jela i namirnica, te povezati ugostitelje s kvalitetnim proizvođačima hrane. Ovim projektom želimo istaknuti važnost naše kulinarske baštine, omogućiti da ugostitelji mogu uz jedan novi i organizirani pristup, dio ove baštine prezentirati i ponuditi gostu kao novu dodanu vrijednost. Duboko vjerujemo da će se aktivnijim uključivanjem gastro kulture u promociju Hrvatske kao turističke destinacije, te kroz realizaciju ovog projekta, u suradnji s Ministarstvom turizma i dionicima na ovom projektu, postići uspjeh i povećati konkurentnost naše zemlje na svjetskom gastro tržištu.

Isto tako, Hrvatska obrtnička komora s članovima Povjerenstva pripremila je novu aplikaciju za potrebe projekta Hrvatska autohtona kuhinja. Aplikacija je zamišljena kao baza podataka jela iz Popisa gastronomske baštine, te za upis ugostiteljskih objekata koji su uključeni u ovaj projekt. Svako jelo definirano je normativom, opisom i načinom pripreme, te drugim relevantnim informacijama. U daljnjoj razradi ove aplikacije napravit će se i web stranica kao marketinški alat za prezentaciju ovog projekta, a prvenstveno ponude ugostiteljskih objekata. Imajući na umu navedeno, te da se radi o projektu koji je definiran zakonodavnim okvirom, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, a prvenstveno Pravilnikom o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja“, objavljenog u NN 60/11., niti u jednom trenutku rada na ovom projektu cilj nije odmoći ugostiteljima. Naime, kako želimo ugostiteljima približiti ovaj projekt te im primjenom ovog znaka pomoći u poslovanju, ali isto tko zadržati inicijalni dignitet i važnost projekta, u postupku primjene i u razgovoru sa ugostiteljima primijetili smo određene nedostatke, a njihovo rješavanja i poboljšanje su nam imperativ u ovom trenutku. S tim u vezi u suradnji sa Ministarstvom turizma inicirali smo određene izmjene Pravilnika.

Vjerujemo da ćemo primjenom naših prijedloga pospješiti i unaprijediti sam projekt, a sve u cilju pružanja ugostiteljima prilike za unapređenje poslovanja i potvrdu njihovom radu, prije svega u njegovanju i poštovanju tradicije naše gastronomske baštine. Koristimo i ovim putem priliku pozvati vas i sve zainteresirane da nas kontaktiraju te svojim idejama, prijedlozima pomognu projekt. Jedini cilj nam je prepoznatljiva hrvatska kuhinja i održavanje digniteta iste, ali isto tako i mogućnost ugostiteljima da unaprijede i prezentiraju svoju ponudu na jedan kvalitetniji i prepoznatljivi način

HRVATSKI KUHARSKI SAVEZ (HKS), 17. travnja 2012.

Lijepi pozdrav,
s obzirom da je naš predsjednik Damir Crleni član radne skupine koja provodi navedeni projekt, bilo bi najbolje da on napiše te podatke, ali on je ovaj tjedan u Dubrovniku na državnom prvenstvu učenika te nakon toga na natjecanju Hrvatskog kuharskog kupa u Vinkovcima.
Ja ću mu danas proslijediti vaš upit, ali nisam siguran da li bude u mogućnosti povratno odgovoriti prije početka idućeg tjedna – nadam se da to neće biti kasno.

KOMENTARI

Nadam se da ste u odgovorima pročitali samo obojeno (i uštedjeli vrijeme). Kao što možete vidjeti, odgovori su djelomični, tj. HKS nije uopće odgovorio, a HOK smo poslije dvaput pitali da nam izričito kažu koliko su ploča s natpisom Hrvatska autohtona kuhinja izdali restoranima, pa nismo dobili odgovora.

No i ne treba. Očigledno je da je cijeli projekt u banani. Dakle projekt Ministarstva turizma, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskoga kuharskog saveza, vrlih institucija Hrvatske, jednostavno – nije uspio. Danas ne samo da se više nitko ne slika po novinama i ne saziva konferencije za tisak nego se izbjegavaju i odgovori na legitimna pitanja. Upravo onako kako smo predvidjeli. I nemamo zbog toga nikakve satisfakcije.
Nebulozni projekt promocije hrvatske autohtone kuhinje (napravljen bez stručnjaka za promociju!) zasnovan na listi od 450 hrvatskih autohtonih jela (!?) nije mogao drukčije ni završiti. Umjesto da se krene u dugoročno i osmišljeno rješavanje pitanja prestrogih i neprimjerenih higijensko-tehničkih propisa koji koče ugostiteljstvo i obeshrabruju poduzetnike, umjesto da se u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede počne raditi na sustavnoj proizvodnji lokalnih i autohtonih namirnica koje bi našle mjesto u ugostiteljskoj ponudi i imale autohtoni predznak (ovako ispada da je bilo potpuno nebitno da li je škamp u autohtonom jelu s popisa iz Afrike ili s Kvarnera), spomenute institucije odlučile su krenuti najprije sa zadnjim. S velikim bi zadovoljstvom danas prisustvovali presici o hrvatskoj autohtonoj kuhinji. No bojim se da je nitko od organizatora neće napraviti.

Ako Iće&piće napravi loš projekt, ako pogrešno uloži novac – propast će!

Ako državna institucija loše procijeni i pogrešno uloži novac – nikom ništa!

C’est la vie!