Iće i piće

Broj 18, Travanj 2010

slatki život: slastičarstvo kempinski hotel adriatic

Slatki užitak druge dimenzije

Sanja Krmpotić

Fotografije: Damir Fabijanić

Slastičarski počeci Petre Jelenić nisu bili nostalgični, kao djevojčica nije gledala drage ljude kako prave kolače, a njezin prvi pokušaj da mamu iznenadi medenjacima završio je neslavno – tijesta je bilo čak i po lusteru!

No čini se da se ta dogodovština dojmila njezina oca, jer joj je nakon osnovne škole u Samoboru predložio bavljenje slastičarstvom.

Po završetku Ugostiteljsko-turističke škole u Zagrebu zaposlila se u maloj slastičarnici, no ozbiljan rad i nauk započeo je nekoliko godina poslije otvaranjem Zagreb Sheraton Hotela, gdje je primljena kao commis II. Uskoro odlazi u Sheraton Deira Hotel u Dubai, a po povratku u domovinu nastavlja raditi u najpoznatijim slastičarnicama i hotelima s pet zvjezdica u Zagrebu i Dubrovniku, da bi se trenutno skrasila kao glavna slastičarka Kempinski Hotela Adriatic u Istri. Svako radno mjesto nosilo je određeno iskustvo, radne navike i stručna znanja, koja su me oblikovala u slastičarku kakva sam danas, a nisam ni približno gotova. Imam osjećaj kao da sam tek počela, učim svaki dan i ne namjeravam stati! – kaže Petra dodajući da je slastičarsko zvanje u Hrvatskoj već dugi niz godina podcijenjeno i zanemareno, mladi nisu pripremljeni na duge, fizički zahtjevne radne sate kuhanja čas na +30 °C čas na -20 °C ulaska u rashladnu komoru, stoga mnogi odustanu još tijekom školovanja, a kada počnu raditi, rijetki zavole taj posao, jer im nitko nema pokazati lijepu i kreativnu stranu zanimanja. Ja sam imala sreću raditi s ljudima koji su znali prepoznati moj talent usmjeravajući me dalje, kaže Petra nabrajajući neke od svojih prijatelja, vrhunske kuhare i vječna nadahnuća: Tomislava Gretića, Prisku Thuring, Stevena Pietersa, Dina Galvagna…

Kandirani tartufi

Filozofija ugostiteljske ponude hotela Kempinski počiva na poštivanju autentične kulinarske baštine regije u kojoj se nalazi, stoga znači sintezu okusa, mirisa i sastojaka kojima se gostima nastoji prenijeti dah podneblja i stvoriti najosobnija, osjetilna sjećanja. Takva zadovoljstva nezamisliva su bez pomno pripremljena deserta, kojemu je uloga skladno zaokružiti obrok. U restoranu Slice smještena uz golf-igralište prevladavaju specijaliteti sa žara, stoga su deserti laganiji s dosta sladoleda, u glavnom hotelskom fine dining restoranu Dijana slastice su elaborirane s mediteranskim štihom, a uskoro se otvara konoba Kanova rustikalnog, istarskog ugođaja, kojemu će biti prilagođena i slatka jela.

Pri slaganju desertne karte za restorane Petra uvijek polazi od lokacije hotela, a Istru doživljava bajkovito zbog vrhunskih maslinovih ulja, vina, neizostavnih tartufa, izvrsnih mediteranskih začina… koji se daju savršeno ukomponirati u deserte. Nakon podosta eksperimentiranja, najdraži su joj kandirani bijeli tartufi u sladoledu od vanilije. Bitno je izbjegavati ekstreme, iako si ponekad možeš dati oduška, uvijek treba imati na umu da je mnogo ljudi konzervativno u pitanju prehrane. Pa ako je na karti previše eksperimenata, deserti se ne prodaju, što nije dobro, napominje Petra.

Lavanda i metvica

Kao u umjetnosti i modi, tako se i u svijetu kuhanja i slastičarstva smjenjuju trendovi opisivani izrazima poput molekularne gastronomije, modernizma, eklektike, fusion… i svaki ima svoje pobornike. Petra svoj stil svrstava u fusion, jer voli isprobati sve do čega može doći i nikada ne zna gdje će završiti kada krene igra s namirnicama, no smatra da kemijanje ne smije biti osnova rada, jer ugrožava stalnost kvalitete.

Glavni joj je moto u kuhinji ne nuditi hranu koju sama ne bi jela, stoga ustrajava na izvrsnim, svježim i sezonskim namirnicama, iz kojih nastoji izvući maksimum. Najdraža joj je čokolada, a nikada se ne koristi margarinom ni biljnim slatkim vrhnjem. Gostima pristupa individualno ukoliko izraze želju za određenom namirnicom ili njezinim izbjegavanjem. Na njezinim tanjurima svaki sastojak ima organoleptičku ulogu, a dekoracija poput lavande, majčine dušice ili metvice u cvatu ne služi samo ukrašavanju, nego začini blago oslobađaju aromu i miris, dajući iskustvu kušanja dodatnu dimenziju. Osim ako je gost prehlađen, u šali će Petra, čiji se nemiran, umjetnički duh stalno nadmeće sam sa sobom neumorno tražeći nove kombinacije, kako nešto napraviti bolje i drukčije.

Slankasti puding od maslinova ulja leccino / Umak od naranče i šafrana / Crepići od badema

slankasti puding od maslinova ulja leccino
mlijeko 600 ml
žumanjci 4
šećer 130 g
gustin 30 g
sol 2 g
leccino 60 g
umak od kandirane naranče i šafrana
naranče 500 g
maslac 50 g
šećer 150 g
invertni šećer 40 g
voda 1 dl
šafran 1 paketić
crepići od badema
glatko brašno 100 g
bademovo brašno 60 g
šećer u prahu 100 g
maslac 100 g
bjelanjci 100 g
  1. Za pripremu pudinga od maslinova ulja: Razradite gustin s malo hladnog mlijeka, pa dodajte žumanjke. Ostatak mlijeka zakipite sa šećerom, dodajte razrađeni gustin i uz stalno miješanje kuhajte 5 minuta. Dodajte ulje, kuhajte još pola minute, maknite s vatre, ulijte u manje kalupe od keramike ili metala prethodno isplahnute vodom ili namazane tankim slojem ulja i ohladite.
  2. Za pripremu umaka od kandirane naranče i šafrana: Šafran namočite u 1 dl vode. Naranče namočite i cijele kuhajte u dosta vode oko sat i pol. Ocijedite, narežite na kockice, dodajte maslac i 75 g šećera i kuhajte na laganoj vatri dok tekućina ne ishlapi i smjesa se ne počne lagano karamelizirati. Dodajte vodu sa šafranom i ostatak šećera. Prokuhajte, dodajte invertni šećer. Smjesu izmiksajte štapnim mikserom i protisnite kroz fino sito.
  3. Za pripremu crepića od badema: Brašno, bademovo brašno i šećer u prahu prosijte, dodajte otopljeni maslac i bjelanjke. Dobro izradite pjenjačom i mažite slastičarskom paletom ili žlicom što tanje na silikonsku podlogu za pečenje i pecite na 160 ºC da ostanu bijeli.
  4. Prilikom serviranja prvo stavite umak, zatim pažljivo položite puding i na kraju crepiće od badema.

Pročitaj ostale članke iz broja 18, Travanj 2010

Ostala izdanja