Čak niti prosječnim poznavateljima gastronomije ne treba spominjati da je u svijetu malo chefova izvršilo takav utjecaj na modernu kuhinju kao što je to slučaj s Juan Marí Arzakom, doajenom iz istoimenog restorana u San Sebastiánu. U tom su velikanu uzor našli Ferran Adrià, Martín Berasetgui, Andoni Aduriz i još čitav niz velikih chefova naše ere.

Kada sam prošle godine u siječnju, u samome središtu Madrida posjetio Restaurante Paco Roncero (2 Michelinove zvjezdice), imao sam prilike uživati u jelima osobenog Roncerova stila koji sjajno žonglira tradicionalnom i avangardnom španjolskom kuhinjom, obogaćenom zdravom dozom utjecaja najrazličitijih gastronomskih kultura. Čitav doživljaj večere bio je savršeno promišljen i koreografiran, pri čemu su posluga kruha i priređivanje deserata pred gostom bili pravi rituali koji su salu restorana pretvarali u pozornicu inventivnog i posve originalnog razumijevanja posluge.

Ovaj tjedan objavljeni novi Michelinov vodič za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, doduše samo u digitalnome izdanju, donio je dosta zanimljivih novosti. Najintrigantnije su dakako one na vrhu, gdje su se vodećoj petorki s maksimalne tri zvjezdice pridružila čak dva nova restorana, oba posve zasluženo i, rekao bih, prekasno te oba pod dirigentskim palicama žena - CORE by Clare Smyth i Hélène Darroze at The Connaught. O obje chefice već sam detaljno pisao, a u Iću & piću je objavljen i moj intervju s Clare Smyth, uz fotografije Damira Fabijanića.

S obzirom da će se ograničenja koja se odnose na putovanja vjerojatno nastaviti i u 2021, a da će mnogi od nas, bez obzira na okolnosti, htjeti nastaviti školovati svoje nepce, morat ćemo se prilagoditi. Jedan od načina bit će i taj da se posvetimo vrijednim knjigama s gastronomskog područja, posebno kuharicama posvećenim različitim kulturama i određenim chefovima, odnosno restoranima. Jedna od takvih vodi nas na kulinarsko istraživanje jelovnika njujorškog restorana Barbuto, jedinstvenog spoja rustikalne talijanske i moderne kalifornijske kuhinje, dakako iz pera legendarnog chefa Jonathana Waxmana.

Koncem godine, usred divljanja pandemije s juga Španjolske stigla je vijest koja pokazuje da vodeći chefovi svijeta ne spavaju zimski san, već da i dalje neumorno rade na inovacijama, čak i onima koje su, sasvim sukladno trenutačnim prilikama, usko vezane za budućnost čovječanstva.

Neki slavni na vinu zarađuju i posthumno. Ako zaboravimo na jadna vina Marylin Monroe i Elvisa Presleya, tu je glavna linija Paula Newmana pod imenom „Newman's Own“, s vinima od kalifornijskog grožđa iz dolina Napa i Sonoma – Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Pinot Grigio.

Sa zakašnjenjem sam čuo tužnu vijest o odlasku Pina Kuhara. U ovakvim prilikama, kad želimo iskazati koliko nam bliska bila osoba koja je umrla, obično to (nehotice) ispadne priča o sebi, a ne o onom o kome želimo pisati.

​Zasigurno najpoznatiji vinar u svijetu slavnih, već spomenuti Francis Ford Coppola, u vinarski posao ušao je još davnih 70-ih. On je novcem koji je zaradio od filmova iz serijala Kum kupio vjerojatno najljepši posjed u kalifornijskoj dolini Napa...

Što zajedničkoga imaju holivudski A-listaši, istjerivač duhova, porno zvijezda, Bondova djevojka, članovi Rock'n'Roll Hall of Famea, vozač trkaćih automobila, profesionalni igrač golfa i hokeja, nogometaš…? Vjerovali ili ne – svi su oni vinari. Od Antonija Banderasa, Drew Barrymorre i Francisa Forda Coppole, preko Micka Fleetwooda, Madonne i sastava AC/DC do Waynea Gretzkyja, Grega Normana i Marija Andrettija, ili zabavnije rečeno, od Stinga do Yao Minga, stotine slavnih, diljem Europe i Kalifornije okušali su se u proizvodnji vina.